Hrvatska

Najljepše more na svijetu, duga i ekstremno razvedena obala s više od tisuću otoka visokog stupnja ekološke očuvanosti. Gradovi spomenici, izvanredno bogata i vrijedna kulturno-povijesna baština, netaknute, prirodne oaze na kontinentu, višestoljetna tradicija autohtone gastronomije na temeljima srednjoeuropskih i mediteranskih utjecaja, impozantne količine pitke vode, zavidna razina sigurnosti za sve građane i goste, stabilna, parlamentarna demokracija, urbani centri, naturistička Meka, jednom riječju, Hrvatska danas.

Grad Osijek i Slavonija, plodna ravnica na sjeveroistoku, Dalmacija i more na jugu, najveća luka Rijeka sa sjevernim Jadranom i njegovim znamenitim otocima (Krk, Cres, Lošinj), glavni grad Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska s razvijenom industrijom, iskonska divljina regije Like i gorja Velebit u pozadini mora te šumovito-idilični Gorski Kotar i Istra na samom zapadu glavne su geografske sastavnice ove male mediteranske zemlje, smještene u samom srcu Sredozemlja.   

„Mala zemlja za veliki odmor“ kaže poznati, turistički slogan i to zaista nije samo fraza. Površine 90 tisuća kvadratnih kilometara s oko četiri i pol milijuna stanovnika i osam nacionalnih parkova (otočne skupine Brijuni, Kornati te otok Mljet na moru; Plitvička jezera, slapovi rijeke Krke te planinske atrakcije Paklenica, Risnjak i sjeverni Velebit), Hrvatska će vas u svakom trenutku dočekati otvorena srca.

Podatak vrijedan pažnje govori kako prapočeci naturizma u Hrvatskoj sežu u daleku 1936. godinu i vežu se uz sjevernojadranski otok Rab. Naime, uz blagoslov tadašnjih, lokalnih vlasti izvjesni engleski plemenitaš „Sir Edward III“ sa svojom životnom suputnicom Wallis Simpson učinio je po tom pitanju prve javne korake ne sluteći da će od tog trenutka pa sve do danas naturizam u Hrvatskoj izrasti u  respektabilnu, naširoko rasprostranjenu i uspješnu turističku granu.

Po pitanju naturizma uz Hrvatsku se veže još jedna hvale vrijedna zanimljivost. Hrvatska je prva od turističkih zemalja Europe širom otvorila vrata naturistima i to je zasigurno još jedan od razloga što je taj specifični profil turističke potražnje desetljećima doživljava kao jednu od najomiljenijih destinacija.

Pored svega nabrojanog za ovu srednjoeuropsku i mediteransku ljepoticu treba reći još i ovo; od vlastite samostalnosti, proglašene 1991. godine a na bazi pregršt vrhunskih rezultata, Hrvatska danas nosi epitet „svjetskog, sportskog čuda“.

Od 1557. Zagreb je službeno glavni grad Hrvatske, njeno najmnogoljudnije, gospodarsko, kulturno i administrativno središte.  „Mali Beč“ kako mu od milja tepaju sami Zagrepčani sintagma je koja zapravo ponajbliže dočarava njegovu dominantnu, arhitektonsku strukturu sazdanu na čvrstim austro-ugarskim utjecajima. Zagreb je danas uistinu šarmantno, urbano središte sa svim sadržajnim, uslužnim i infrastrukturnim značajkama modernog, srednjoeuropskog grada u kojem će svatko pronaći nešto za sebe.

Glavni dalmatinski i drugi po veličini hrvatski grad Split, smješten je na središnjem dijelu jadranske obale. Njegovo antičko porijeklo ostavilo je budućim generacijama u naslijeđe izuzetno vrijednu, kulturno-povijesnu znamenitost, fascinantnu građevinu iz razdoblja njegovih samih nastajanja, „Dioklecijanovu palaču“.

Rijeka je treći po veličini hrvatski grad i najveća hrvatska luka. Kulturni, gospodarski i administrativni centar sjevernog Jadrana. Četvrti po veličini hrvatski, urbani centar je Osijek, kulturno, gospodarsko i administrativno središte istočne Hrvatske.  

Na popisu svjetske prirodne baštine Unesco-a nacionalni park „Plitvička jezera“ zauzima visoko mjesto. Ovaj kontinentalni, hrvatski prirodni biser niska je od sveukupno 16 međusobno povezanih jezera s brojnim vodopadima.      

Nacionalni park „Kornati“ izuzetno je atraktivna otočna skupina. Taj labirint mora i kamena s preko 90 otoka i otočića proteže se na oko 220 kvadratnih kilometara središnjeg dijela Jadrana. Između ostalog odlikuje se izuzetno zanimljivom geomorfologijom i bogatim biocenozama ekosustava.